Arhive oznaka: razlika

Čevljanska korida 2010 – komentari

Donosim vam par izjava, najava i komentara na istoimeno “dešavanje naroda” tek toliko da se malkice nasmijete.

Zgrožen činjenicom da jedan ovakav teferič posjeti i do 80.000 ljudi dok se za neku pozorišnu predstavu ili kvalitetan koncert profesionalnih umjetnika ne traži karta više, nije mi ni na um padalo da pohodim ovu, kako je nazivaju, kulturno-zabavnu i sportsku manifestaciju!

Bosanci ne bi bili bosanci kad i skoro usvojen zakon o zaštiti životinja ne bi izvrnuli naopako u svoju korist.

Biva, borbe naših bikova nisu onako krvoločne kao u Španiji pa su dozvoljene!

Hajde de!

Evo par komentara i slika sa ovogodišnjeg tuluma…

Baš kako to trideset i kusur godina predano rade, i ove godine nam organizatori Čevljanske koride i tradicionalnog teferića nude zanimljiv kulturno-umjetnički program koji če se održati
‎24.-25.07. 2010 u Čevljanovićima. Kako je nam saopštio PR-a Čevljanske koride i tradicionalnog teferića, kao i ponosan vlasnik prošlogodišnjeg pobjednika-bika Mudonje, Kasim Herić, možemo ocekivati i ponajbolje izdanje muzičkog dijela cijele manifestacije, i kako sam reče: biće to pravi spektakl do jaja.
Prvu noć možemo prisustovati koncertima hedlajnera Asima Bajrića, Kemala Malovčića, Sanje Đeba, sve same zvijezde nase domaće turbo-folk scene, a uz njih čemo imati priliku i vidjeti tek afirmisane estradne umjetnike tipa Zuke, Sandre Afrike, Tarzana, Halče, kao i legendarnog “Slavuja sa Krivaje i njenih pritoka”-Ismeta Drnde
Druga noć je rezervisana za tradicionalni hard-core kalesijski zvuk, najavljeni su legende Kalesijski Zvuci (sa originalnom postavom), Sprečanski talasi, Satelit (poseban gost Naser Orić), Senada, Mara i Derventske lole ( manifestacija ima i multietnicki karakter by the way, kako to mudro primjeti jedan od fanova FB profila gore pomenute koride i teferića-Srbin po nacionalnosti), Halida Musića, Šefe&Jofe&Noćnih ptica, Mučeta&jarana itd.
Sve u svemu, dosta obečavajuće, pa ko voli nek izvoli. Dokaz kvaliteta ove tradicionalne manifestacije jeste i prošlogodišnja posjeta koja je, prema podacima Marco-index Bosnia, premašila preko 80.000 posjetilaca iz oba entiteta.
PR je posebno naglasio da bi sve ovo bilo namoguće organizirati bez nesebične podrške Njegove Ekselencije Hilme Selimovića i Njegove “Sarajevske Pivare”, koja je pored sponzorstva, obezbjedila i četiri cisterne piva za sve posjetioce, i to đabe. “Sarajevska pivara” je, takođe, i sponzor tradicionalni sportski disciplina koje se održavaju u sklopu teferića i koride, a to su discipline: kamena s ramena, karike-na-varike, bacanje kolca iz mjesta, natezanja konopca, zabijanje stožine u zemlju…
Na kraju, ništa nam više ne ostaje osim da ponovimo riječi PR-a Kasima Herića: “biće to pravi spektakl do jaja”! Nama, vjernim fanovima, ostaje samo da kažemo: držimo te za jaja, pardon, rijeć, K A S I M E   L E G E N D O!!! 

   
 

 
 
 
 
 
sad bez zeze – ja nikad nisam bila na koridi i tefericu – i samim tim sam propustila to opste narodno veselje.
a hocu da odem – bar da provjerim jel piva friska…
gdje su ono cevljanovici, i kako se do tamo stize? 
 
 

nekad mi je neko pricao za neku pjevacicu i teferic – prijeratno desavanje – izasla zena iz bijelog mercedesa, bunda od nerca, zakoracila na stolicu pa na sto – i zaradila milijun.
 
Ja sam sutra tamo pa se vidimo mi koji se vidimo 
 
E, vazi care! Ja cu biti , svakako, u elementu, laHko ces me poznati, kaubojke na nogama, novopazarske levi'ske, majica bez rukava sa logom od Nervoznog Postara, i frizura a la Marius Lakatus (tzv pancir-sljem)!   
Bio. Sliko.
Bilo je, er, SVEGA– za one koji nisu vidjeli novine      I mimo toga je bilo svega 
Nemam fotošot tu da stavim crno preko oćiju sebi da se ne dam prepoznat al ću poredat slike sebe sa Satelitima i ostale kace vratim na Trešnjevku. Nažalos nemam slika belaja Sad
Nisam vidio Monstera more bit da smo se mimojišli u rulji il terminu , ja sam uranio plaho jer sam mislijo Kiša će garant sjebat pa dar da ugrabim neki nastup dobar.

 

…more bit da smo se mimoisli, jer sam obilazio par krugova sa jenom curom sa Zubeta, ne znas je ti, poslije smo otisli gledati borbu Brezonje Muhameda Lusije i Krilonje Mirse Zukica – A W A S O M E!   
Nakon toga smo uzeli po sladoled i lubenicu, i ufatili se najblizi homarica, ostatak vremena smo proveli razgovarajuci o smislu zivota, egzistencijalistickoj filozofiji, tehnokratiji, cyber-sexu i sjemenjenju krava
Dogodine u Cevljanovicima, jopet! 

 

…ma mene fascinira cinjenica da se na ovakva desavanja odazove i do 70 hiljada ljudi.

po cio dane landaraju gore dolje – zene se i udaju, dernece, navijaju, klade se, dogovaraju poslove, kradu, piju, tuku se itd.

…a na ciscenje rijeka dodje 10 osoba…  :mrgreen:
 
 
 
 

Dopisano 27.07.2010. god. 


 Citirano sa tuđeg bloga!

Gledajuci sinoc dnevnik, nekako stekoh dojam da se Cevljanska korida omalovazava, i predstavalja u jako negativnom svjetlu. Kao oni koji su gore, oni su zeljni hljeba i igara, oni su glupi, daj im komad hljeba i pusti bikove da trcu, i to je to, oni zadovoljni zivotom. Kao ne znaju za bolje.

Djeluje kako da ona voditeljica sa skrivenim podsmjehom i sprdnjom prica o Cevljanskoj koridi.

Ubrzo nakon toga vijesti sa Love parade, doduse ovaj put jako tuzne, ali obicno se o Love parade prica pozitivno. U emisijama za omladinu se nadugo i nasiroko prica o Love parade, izvjestaji lete sa svih strana…

Svojevremeno, kad sam bio mlad, posjetio sam oba dogadjaja.

Sto se mene tice, nema neke razlike.

Naprotiv, Cevljanska korida je, U ODNOSU na Love parade, itekako kulturni dogadjaj!

Na Love parade svuda okolo lezi omladina nadrogirana, pijana, prljava, rascupana… Ama ljudi, ono je katastrofa! Pa ne mogu da vjerujem da taj kulturni zapad moze lezati onako u jarku. A na slikama i TV svi plesu, polugole ljepotice drmaju guzovima, a iza kamera sve u blatu!

Na Cevljanskoj koridi nisam primijetio drogu (mozda sad ima, ne znam), prljavih ljudi… hm pa ima, ali ne toliko, pijanih ljudi ima ali rijetko ko je bas pijan kao na Love parade,…

Uporedjujuci ta dva dogadjaja, mislim da je veci krkanluk na Love parade nego na Cevljanskoj koridi.

Pa zasto se omalovazava nesto sto se desava kod nas, a u nebo uzdize nesto sto se desava u Njemackoj, kad su u biti jedno te isto, samo sto ovamo sviraju kalesijski slavuji, a tamo DJevi.

Jesu li to u njemackoj droga, alkohol, prljavi ljudi, krkani,… nesta specijalno, a kod nas su samo seljaci i krkani?

Je li Love parade kulturni dogadjaj a Cevljanska korida krkanluk?

U cemu je razlika izmedju ovih gore na slici, i polugolih pjevacica pod satorima?

Ili to zavisi od TVa i nacina na koji se predstavlja, sta kamere snimaju i kako su voditelji raspolozeni? Pa se Cevljanovicima podsmjehuju, a Berlinu, Dortmundu, Dusseldorfu… dive?

Ili… a to ce najvjerovatnije i biti… samo smo iskompleksirani ljudi, stidimo se sami sebe, mislimo da su ljudi na Cevljanskoj koridi manje vrijedni od onih na Love parade?

Jeeeeedva ceeeeekam da sjednem pod satru kod Gazda Mehe…

 Jedan stariji komentar sa foruma

26-07-2004, 02:46
Bjeh na koridi i kao sto sam obecao odmah za comp da prenesem utiske.
Cevljansko polje nalazi se na nekih 40ak kilometara od Sarajeva.Lokalitet se nalazi u mjesnoj zajednici Gajevi,opcina Ilijas.Nakon sto se prodju Semizovac i Srednje skrece se sa puta koji vodi za Olovo i poslije nekoliko kilometara voznje super putem,tek alsfaltiranim,dolazi se do kamenoloma.Tu se nalazi naplatno mjesto.Naime,organizatori su bili pametni i skontali da je bolje naplacivati karte na putu nego pokusavati naplatiti ulaz na samom Cevljanskom polju.Prvo sto skontas kad pridjes naplatnom mjestu je da su se ljudi zestoko potrudili oko organizacije-svi redari imaju zute majice i kackete,akreditacije,izdaju numerisane parking i karte za ulaz, i jako su ljubazni oko objasnjavanja programa manifestacije posjetiocima.Helem,nakon sto prolaska naplatnog punkta do Cevljanskog polja vozi se jos nekih 10ak minuta.Policija i redari su svuda i rasporedjuju po okolnim improvizovanim parkinzima (citaj:livadama)vozila.Nas je zapalo parking mjesto na ivici Cevljanskog polja,onako blagi nagib od nekih 30ak stepeni.Sasvim dovoljno da se moja malenkost zapita kako cu izvuci auto odatle.Nakon parkiranja,izlazak iz auta je blago receno sok,jer skontas da je na polju ispod tebe nekoliko desetina satora,tri ringispila,nekoliko hiljada auta i desetine hiljada ljudi.Lokalitet-Cevljansko polje ima oblik pjescanog sata,duzine je nekih kilometar do kilometar i po,prosjecne sirine 300 metara sa najuzim mjestom sirine 50ak metara.Na ivicama polja nalaze se poredani satori sa obje strane,a iza njih pocinju parkinzi.
Lokacije za satore se inace ranije dogovore sa organizatorima,tako da idu redom:pokretno zabavni park “Ciza”iz Zenice koji reklamira solisticki koncert na otvorenom Indire Radic iz Zenice,pa tri SMB satora JNA iza kojih se okrecu janjad,a unutra puni stolova.U sredini jednog od satora nalazi se podijum na kome stoji folklorni ansambl “Rukija”,sastavljen od dva muskarca i djevojke kojoj je nekih 20 godina.Imaju prilicno bogat repertoar pjesama,no malo su losiji sa ritmovima jer se sve svodi na jedan te isti ritam.Samo tekstovi pjesama su otprilike fazona:”Mala moja ozenih se i ja,a ti gledaj kuda magla vija”.Inace poslije “vija” svo troje zajednicki otegnu aaaaaaaa,meni prilicno nemuzikalno.U sred polja,razvuklo se kolo-jedno 100 zena i muskaraca svih starosnih doba vuce se tamo-vamo pocupkujuci u nekom nadriritmu koji dopire sa obliznjeg razglasa.DJ ili sta je vec koji stoji pored razglasa svako malo dobacuje poneku tipa:”a sad za najljepsu u kolu,onu u bijeloj haljini” ili “Hamdo selami sestru” ili “onaj u plavoj majici najbolje zabacuje”.Poslije svakog komentara DJ-a sva se paznja fokusira na onoga na koga se komentar odnosio.U trenutku mog prolaska djevojka u kolu na koju se to “najljepsa” odnosilo pocela je jos brze vuci desno-lijevo one oko sebe.Obucena prilicno izazovno (bijela dekoltirana haljina podobro kratka,visoke pete,velike halke)bila bi upadljiva i usred Sarajeva,a ne na onakvoj manifestaciji.Kad se poslije desetak minuta kolo raspustilo nana koja je plesala (ili kolala)do nje uhvatila je malu za ruku i povela je na upoznavanje sa prijateljima.”Evo mi unuke,uzela tek sedamnestu”.”E,bogami ces je morati dobro paziti ‘vaku plahu.””Pazim,pazim,nidje joj nema beza me”.Unuka je naravno ludo odusevljena i naninim stalnim prisustvom i prijateljima i djeluje kao da bi ih sviju najradije izmarisala.
Uz ugostiteljske satore nalaze se i tri ringispila-mali,veliki i neka kombinacija ringispila i skele za fasadu.Trojica koji rade na ringispilima komentarisu cure,a onda jedan od njih uzima mikrofon i pocinje loziona:”Hajmo sada,najbolji dobija besplatnu voznju.E ona plava do koje je momak u bijeloj majici je najbolja ona se moze jos vozati.I ona crna sa plavom tasnicom je dobra,nek ostane da odmjere snage.”Kasnije su postali providni svojim nepristrasnim odabirom samo zenskog roda,pa su poceli ubacivati i pokojeg muskarca.Inace,kriterij je bio ljepota egzibicije (i pol u pocetku) a sto se sastojalo iz okretanja na onom sjedistu ringispila ili lupanja nogama onog ispred sebe (sa popratnim sportskim povredama) ili efikasne odbrane od pokusaja slicnog udarca s ledja.
Pored ugostiteljstva,ringispilstva,na pomenutoj manifestaciji nalazi se ogroman broj standova za prodaju svega i svacega.Tako da ima futrola za pistolje,gaca i carapa,majica za 1,5 (“rodjak iz Kaknja rek'o da su ‘vake u radnjama po 20),cipela,cd-ova svih izvodjaca (Tri hafiza,Dino Merlin,The best of Queen,Riblja Corba sa naslovom “Za Republiku Srpsku”,narodnjaka toliko da ti se zavrti u glavi),sjekira,nozeva od kineskih do olovskih majstora(olovski su naravno daleko skuplji jer su i daleko kvalitetniji),samija,deka,jorgana,duseka(e ovo me iznenadilo),plasticnog cvijeca…Jedino nema knjiga ili su se mozda razgrabile dok ja nisam dosao.
Nakon bosanske kafe i razgledanja okoline,lagano se odlucismo pomjeriti prema mjestu na kome se odvija korida.Inace,pravi izraz je bodljavina bakova ali je radi popularizacije sporta promijenjen u korida.Prostor predvidjen za bodljavinu je sirine pedesetak i duzine oko sto metara.Ogradjen je zicanom ogradom visine metar,a na ulazu se nalazi veliki transparent “Cevljanska korida 2004-25 juli.”Ispod je razapet velika reklama Violeta,firma koja je bila jedan od sponzora.Uzvisine oko ringa ili kako li se vec to zove,zauzimaju se po dva dana ranije,oni najorganizovaniji su razapeli tende i satore,raspalili rostilje u iscekivanju manifestacije.U neposrednoj blizini ringa nalazi se kamion na cijoj je platformi komentator.Doticni,inace imenom Milenko Srdic,neprestano prica.Da je covjek ozbiljno shvatio posao svjedoci i cinjenica da nosi odijelo uz nezaobilaznu kravatu.Kao pravi profesionalac svako malo spominje sponzore:generalni Sarajevska pivara,firma iz Sirokog koja proizvodi tariguz Violeta (narodni dovitljivac iz mase dobacuje da se odsad guzica ne treba prati nego brisati),auto-skola iz Ilijasa koja je dala 3 auta za potrebe organizatora,ugostiteljski objekat “Crvena Jabuka”,gospodina Masica-nacelnika opcine Ilijas,predsjednika Mjesne zajednice Gajevi ujedno i predsjednika Organizacionog odbora,MUP Kantona Sarajevo i PU Vogosca i Ilijas,Hitnu pomoc Sarajevo.Nakon reklama slijede pozivi vlasnicima bikova da budu u ringu tacno u pola pet da se izvrsi zadnji dogovor za borbu ljubimaca,pa citanje programa manifestacije:dogovor u pola pet,balerine u petnaest do pet,borbe u pet.
Narod je zaleg'o oko ringa i svaki komentar docekuje sa odobravanjem ili negodovanjem(“E,on je dobar,on je meni valj'o kad se krovovi djelili,treba njega ponovo za nacelnika” ili “sestric je njemu pomog'o uz rat,nikad on to sam ne bi im'o).Sam komentator svako malo oglasava da je neko nesto izgubio:”Taj i taj izgubio novcanik.Moli nalazaca da mu vrati novcanik unutra su mu vozacka i saobracajna,pare ce halaliti.Admir R.6 godina,nadjen,trazi roditelje,oca Samira i majku Aisu.Ako neko vidi plavokosu djevojcicu 5 godina moli se da je dovede do policije,dijete je gluhonijemo.Huso,prezime neko,izgubio mobitel Siemens A-50.Moli da mu donesu mobitel,bateriju ce dati nalazacu.Vlasnik kamiona registarskih oznaka tih i tih moli se da skloni svoje vozilo sa prilaznog puta jer je isti namijenjen za vatrogasce i policiju…”Usput,komentator obavjestava i o planiranim koridama i njihovim organizatorima-selo Poputici,opstina Zenica,u kome je Saban Saulic gostovao 14.maja organizuje u prvoj sedmici avgusta koridu sa deset borbi,16.avgusta korida u Olovskim Lukama,organizator je Huso ciji se Cvijan veceras bori ovdje,selo Buci organizuje koridu tog i tog datuma,besplatna korida i teferic za Dan borca na Smetovima pored Zenice.Uporedo sa obavjestavanjem sirokih narodnih masa o planiranim dogadjajima traje i nalazenje izgubljenih stvari uz obavjestavanje publike u kojem su stanju stvari pronadjene.Tako je zabrinuti vlasnik natrag dobio novcanik (“i proteza mu je unutra”,komentator),Admir je prepoznat od strane dragih roditelja (“sto se ti nisi majko izgubila?E sad cuvaj to dijete i okreni se bolje svijetu da te svi upamte kakva si,”komentator),mobitela nema ali zato komentator objasnjava kako je prosle godina porodica zijanila torbu i unutra sve,pa i tri americka pasosa.Postenom su nalazacu obecali 500 km,no djevojka koja je donijela izgubljenu torbu nije htjela uzeti vise od 100 km.Raja mudro klima glavama valjda vazuci jel nalazacica glupa ili je fakat plemenita.
Dogovor vlasnika slijedi tacno u pola pet,a onda se usred ringa pojavljuju dvije djevojke u crno-bijelim kratkim haljinama.Publici su predstavljene kao mazoretkinje,pa balerine.Uglavnom,clanice su neke grupe kojoj se ime tesko pamti.Muzika krece i djevojke se bacaju i plesu.Sa strane to i ne izgleda pretjerano dobro,nit uvjezbano,pogotovo ako se zna drevna cinjenica da plesanje ukljucuje i osjecaj za ritam kojeg treba pratiti a sto one nikako ne cine.Poslije svoje baletne tacke,mazoretkinje se klanjaju publici i odlaze u pratnji nekog tipa”pod onaj lila sator tamo,one su sa gospodjom Martom Savic.”
Obzirom da su se busije vec zauzele i napetost raste,vlasnici bikova se ne zezaju sa vremenom vec su tacni.U pet izlazi prvi par-Bizonja (ime dobio valjda po boji) i Cvijan (porijeklo imena nije raspravljano).Vlasnici nakon pustanja bikova stoje sa strane,a sudija prilazi zivotinjama i ozbiljno ih zagleda.Inace,bikovi su poveliki i onako prilicno zajebano izgledaju.Svaki od njih ima i ozbiljne navijace,koji mu znaju i gazdu ili nekog od njegove familije (“eno ga Adilovog sure bik.Oni crni.”)Borba pocinje zagledanjem protivnika a onda se zalete jedan na drugog i guraju se rogovima.Prva se borba otegla vec nekih desetak minuta i nije djelovalo nista posebno.Naglas razmisljajuci o duzini trajanja borbe dobijam odgovor od prvog do mene:”U mog se deda jednom boo bik sa komsijinim pet sati.I na kraju izgubio.Al’ jaci je bio garant!”Srecom nijedan od bikova nije pripadao ni dedi ni komsiji dede mog novostecenog koridskog poznanika tako da je borba zavrsena u narednih 5 minuta nakon sto je Cvijan okrenuo ledja i zbrisao do kapije.Vlasnik Bizonje od radosti skace na ledja svog ljubimca,koji ne znajuci za obicaje svojih americkih rodjaka stoji mrtvo hladno.
Drugi je bikovski par Kuso,koga je njegov vlasnik iz Viteza hranio na planini mirisnim travama i izvorskom vodom, i bik cudnog imena i jos cudnije boje.Nakon petominutnog zagledanja pocinje zvizdanje iz publike.Bikovi stoje li stoje,malo se vrte u krug al’ ne pokazuju nikakve fajterske odlike.Komentator lozi vlasnike da je bikovima do borbe al’ da vlasnicima nije,da bikove treba natjerati jednog na drugog,da mu je neki uzgajivac rekao da bas taj par bikova treba posebno natjerati.Usput,trazi aplauz publike za bikove “posebno one gore suprotne strane.Haj'mo Busovaca,haj'mo Dolovi” i pita vlasnike dal’ cuju zvizduke.Borba je onda zavrsena iznenada kad onaj cudno ofarbani bik na foru spuca protivnika medju rogove.Posto je publika trazila jos,ne vjerujuci da je Kuso tako bezze,borba je produzena jos rundu.Kusin protivnik u nastojanju da dokaze da je Kuso fakat bezze bik izgurao ga je na kraju kroz kapiju,pa preko policije i redara na livadu do obliznjeg satora.Odusevljeni posmatraci koji su ima stajali na putu,bez obzira na dob i svoje fizicke karakteristike su nevjerovatno brzo uhvatili maglu ka obliznjim uzvisinama.
Treca je borba bila extra.Mirsad koji organizuje uskoro teferic u svom selu,vlasnik je jednog od bikova i posebno je pozdravljen od komentatora.Protivnik njegovog ljubimca je Metko,grdosija od tone,svijetlih ledja i tamnijeg stomaka i nogu.Nakon sto su izreklamirali Mirsu i njegov teferic,Metko koji je haman laste skocio kad su mu otvorili kamion zafur'o se na protivnika i u 3 sec,rijesio borbu u svoju korist.Ishod borbe razveselio je silno publiku i brojne navijace gorespomenutog Metka koji su poceli preskakati ogradu i ulijetati u teren da cestitaju vlasniku i zagrle hrabrog fajtera.Uskakanje je prestalo kad se umijesala policija koja nije imala razumijevanja za iskazivanje osjecanja prema ljudima i bikovima.
Cetvrta borba je prosla nezapazeno jer se vrijeme poslo mijenjati nagore,tako da je veliki broj posjetilaca poceo napustati svoja mjesta.Komentator je uspio objasniti da je vlasnik jednog od bikova fin covjek,njegov dugogodisnji poznanik,pasionirani ljubitelj bikova,miran,korpulentan i temperamentan.Posto je publika prestala obracati paznju na njegovo komentatorsko umijece,poceo je auditorij ubjedjivati da ostanu jer kisa nije najavljivana a i ima ukupno devet borbi sa krunom veceri-marisana u superteskoj kategoriji izmedju dvojice Medonja.Nazalost,najveci broj posmatraca je poslusao svoje oci i zdrav razum pa se udaljio prije nego je kisa pocela pljustati.Medju onima koji su spas potrazili pod satorima,bila je i moja malenkost,tako da ne znam kako se zavrsio ostatak borbi.
U povratku svratilo se na janjetinu,a sve boga moleci da se guzva na parkingu razidje.Obzirom da je komentator obavijestio u toku borbi da je prisutno 88 000 ljudi,naivna procjena je govorila da treba pricekati sahatak pa krenuti kuci.Jes,malo sutra:)Izlazak iz parkinga je trajao sat,nakon cega smo u koloni koja je bila duga kilometrima sisli do puta za Sarajevo za sat i po.Do Semizovca smo vozili pravo dugo,a sto se jos oteglo jer smo ostali bez cigara.Racunajuci da nas niko ne zna a i da podignemo atmosferu,pjevali smo cijelo vrijeme od ulaska u auto.Nakon parkinga i voznje u koloni ostali smo bez pjesama.Radnik na benzinskoj u Semizovcu nas je zbunjeno gledao dok smo ulazili u benzinsku pjevajuci Branka Kockicu.Nismo zamjerili-sreca radi povratka u civilizaciju bila je jaca. :ura1:
 

 

Veranje uz stožinu

Advertisements

Dan ljudskih prava

10. decembra 1948. godine, prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, po prvi put u istoriji civilizacije je priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez međusobnih razlika”.

Taj decembarski datum prije 61 godinu je bio dan na koji se gledalo kao na prekretnicu savremene istorije čovječanstva. Nacije svijeta su se načelno udružile kako bi jednom i zauvijek stale na kraj genocidu kakvom je čovječanstvo svjedočilo za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je trebala biti jedan od najznačajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija i kao dokument predstavljati osnovnu filozofiju pravno obavezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine ali sve što je usljedilo je pobilo prethodno navedene namjere.

Nema potrebe pričati o genocidu koji se desio nedavno u srcu Starog kontinenta. Nema potrebe jer smo nadomak uvjerenja da se isti nije ni desio, da se nekoliko desetina, stotina hiljada ljudi samoubilo ili jednostavno nije nikad ni postojalo. Tako nam kažu a niko ih ne kažnjava što lažu. Pa, zašto da tražimo dlaku u jajetu i nanovo se zalažemo za pamćenje i dokazivanje tog genocida kad će se isti, opet nekažnjeno ponoviti već sutra ili već za koju godinu. Garantovano.

Svi smo svakodnevno svjedoci i/ili učesnici kršenja osnovnih ljudskih prava na sve normalno na šta bi čovjek prava trebao imati. Na papiru sve lijepo piše, dok se u praksi skoro ništa ne provodi, niti kome, posebno ne onima koji osjećaju određenu nadmoć, išta znači smisao i namjera dobrobiti i blagostanja čovječanstva.

Svak’ ima svoje razloge, svak’ ima svoj izgovor i svi su pravedni, tačnije niko nije ni za šta kriv. Ljudi se svakodnevno nemilosrdno ubijaju, maltretiraju, pate, izgladnjuju, izruguju samima sebi, a niko ne snosi nikakve ozbiljne konsekvence, niti se traže ozbiljna riješenja takvog ponašanja. Sve se stavi na papir jer papir sve trpi.

I pored evidentne ugroženosti u svakom pogledu, počev od životne i okolišne, ljudska vrsta koja sebe smatra supremantnom u odnosu na sve ostalo čega ima u postojanju, nezaustavljivo nastavlja svoju jasnu i nepromjenjivu misiju da dijeli, potčinjava, ugrožava, pa u toj namjeri i samu sebe “sasvim slučajno” pretvara u žrtvu vlastite sebe i svoje gluposti.

Danas govoriti o ljudskim pravima mogu samo budale. Pričati o značaju i vrijednostima ljudskog života u današnjem svijetu mogu samo nenormalni. Danas je osnovna definicija ljudskog karaktera zabrana, negiranje i uništavanje života. Sve drugo su bajke za malu djecu, a djeca, naprednija nego su to stari ikad bili, naravno da ne vjeruju.

Danas je Međunarodni dan ljudskih prava. O, koje li ironije. Koliko će danas biti spašenih od ovog svijeta i koliko će danas “slučajeva” ispuniti najsadržajniju rubriku svih medija koja se tako veselo zove Crna hronika? Rubrika je to koja na najkonkretniji i najjasniji mogući način govori o ljudima i ostvarivanju ljudskih prava.

Potpuno nepotrebno ali eto, reda radi, evo vam i “Opća deklaracija o ljudskim pravima skrojena 10. decembra te davne 1948. godine. Ali vi to već sve znate na pamet. Samo skontajte sve što nemate. E, to Vam garantuje ova deklaracija…

Preambula

– obzirom da su priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
– obzirom da su nepoštivanje i preziranje prava čovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijeđali savjest čovječanstva, i budući da je stvaranje svijeta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestašice bilo proglašeno kao najviša težnja običnih ljudi,
– obzirom da je bitno da prava čovjeka budu zaštićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,
– obzirom da je bitno da se unapređuje razvoj prijateljskih odnosa između naroda,
– obzirom da su narodi Ujedinjenih Naroda ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjekove osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena i pošto su odlučili da unapređuju društveni napredak i bolji životni standard u široj slobodi
– obzirom da su se države članice obavezale da, u suradnji s Ujedinjenim Narodima, postignu unapređenje općeg poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo održavanje,
– obzirom da je zajedničko razumijevanje tih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje te obaveze,

Generalna skupština proglašava ovu Opštu deklaraciju o pravima čovjeka

kao zajedničko mjerilo postizanja za sve narode i sve države radi toga da bi svaki organ društva, imajući Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i odgojem doprinese poštivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznavanje i održavanje, kako među narodima samih država članica, tako i među narodima onih područja koja su pod njihovom ingerencijom.

Član 1
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Član 2
Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područ ja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti.

Član 3
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Član 4
Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima.

Član 5
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.

Član 6
Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao pravno sposoban.

Član 7
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu od strane zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.

Član 8
Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu.

Član 9
Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapšenju, zatvoru ili izgonu.

Član 10
Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud radi utvrđivanja njegovih prava i obveza i bilo kakve krivične optužbe protiv njega.

Član 11
Svatko tko je optužen za krivično djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na temelju zakona krivnja ne dokaze na javnom pretresu na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju obranu. Nitko se ne smije smatrati krivim za krivično djelo na temelju bilo kakvog čina ili propušta koji nisu predstavljali krivično djelo u smislu nacionalnog ili međunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili počinjeni. Isto tako ne smije se izricati teža kazna od one koja se mogla primjeniti kada je krivično djelo počinjeno.

Član 12
Nitko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog miješ anja ili napada.

Član 13
Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granice svake države. Svatko ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju.

Član 14
Svatko ima pravo da traži i uživa utočište u drugim zemljama pred progonima. Na to se pravno ne može pozivati u slučaju progona koji su zaista izazvani nepolitičkim zločinima ili djelima protivnim ciljevima i načelima Ujedinjenih Naroda

Član 15
Svatko ima pravo na državljanstvo. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.

Član 16
Punoljetni muškarci i žene bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak. Obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države.

Član 17
Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.

Član 18
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili vjerovanje učenjem, vršenjem, obredima i održavanjem.

Član 19
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg mišljenja, a isto tako i traženje, primanje i saopćavanje obavještenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20
Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Nitko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.

Član 21
Svatko ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji. Volja naroda treba da bude osnova vladavine vlasti; ta volja treba da se izražava u povremenim i istinskim izborima, koji treba da se provode općim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupcima slobodnog glasanja.

Član 22
Svako, kao član društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje ličnosti putem državne pomoći i međunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23
Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad. Svatko tko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeku dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite. Svatko ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.

Član 24
Svatko ima pravo na odmor i dokolicu uključujući razumno ograničenje radnih sati i periodične plaćene praznike.

Član 25
Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.

Član 26
Svatko ima pravo na naobrazbu. Naobrazba treba biti besplatna, bar u osnovnim i nižim stupnjevima. Osnovno obrazovanje treba biti obvezno. Tehnička i stručna naobrazba treba biti općenito pristupačna, a i više obrazovanje treba takođe da bude svima pristupačno na temelju sposobnosti. Obrazovanje treba da bude usmjereno na puni razvitak ljudske ličnosti i na ućvršćavanje poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i vjerskim skupinama, i treba da unapređuje djelatnost Ujedinjenih Naroda na održavanju mira. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu.

Član 27
Svatko ima pravo da slobodno sudjeluje u kulturnom životu zajednice, da uživa u umjetnosti i da učestvuje u znanstvenom napretku i u njegovim koristima. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji mu kao autoru pripadaju od od ma kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela.

Član 28
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode izložene u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvarene.

Član 29
Svatko ima obveze prema zajednici iz koje je jedino moguće slobodno i puno razvijanje njegove ličnosti. U vršenju svojih prava i sloboda svatko treba da bude podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom isključivo u cilju osiguranja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahtjeva morala, javnog poretka i općeg blagostanja u demokratskom društvu. Ta prava i slobode ni u kojem slučaju se ne mogu primjenjivati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih Naroda.

Član 30
Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao pravo ma koje države, skupine ili osobe da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti ili da vrši bilo kakvu djelatnost usmjerenu na uništavanje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda.