Arhive oznaka: put

Taboo teme

 
Prije polaska na put bi bilo korisno da se raspitate koje su teme potencijalno opasne i koga domaćini ne vole, kako ne biste doživjeli neprijatnosti u najobičnijem ćaskanju sa lokalnim stanovnicima.
 
Ima zemalja u kojima je razgovor o novcu potpuno uobičajena stvar. Međutim, u centralnoj Evropi, stvari su starinske, konzervativne. U Mađarskoj možete da razgovarate o bilo čemu ali novac je škakljiva tema. Javno iskazivanje bogatstva ovdje se smatra krajnje nevaspitanim i nekulturnim pa vam se može desiti da vas zbog toga izbace iz svakog ozbiljnog društva.

Razmetanje plaćanjem ‘tura’  i dobrim kolima takođe je oznaka da ste društveno nepoželjni. Ovde se cijeni skromnost i formalnost. Ako je nešto poželjno u restoranima, hotelima ili bircuzima u BiH, u Budimpešti, Pragu ili Ljubljani definitivno nije. I dok su nama u glavi ratovi za oslobođenje tokom 19. i 20. vijeka, petstotinjak  godina otomanske vladavine, ratovi u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, u ‘turskoj verziji’ turci su bili ti koji su nabijani na kolac.

Ako počnete da se prepirete sa domaćinima na ovu temu, nećete daleko dogurati. Zato upamtite da treba da govorite: “kardaš”, što znači prijatelj ili “komši” i da se smješkate  jer istorije nam nisu iste.

Također, ne treba da spominjete katoličanstvo u dijelu Glazgova gdje se vijore zastave Rendžersa, niti da spominjete engleze i Bekama u Republici Irskoj, dijelu Glazgova u kome navijaju za Seltik  ili ne daj bože, u katoličkom Belfastu. U Finskoj nije preporučljivo veličati šveđane i ruse a u Ukrajini i Bjelorusiji poljake.

Poljaci, osim onih koji igraju za reprezentaciju Njemačke, nisu mnogo radosni ako čuju hvalospjeve o Njemcima a na njihovoj listi omraženih visoko se kotiraju i rusi i ukrajinci.

Veličanje prošlogodišnjeg divnog provoda u Turskoj  ne donosi ekstra poene kod grčkih domaćina ali ni obrnuto.

Dakle, pročešljajte Internet ili knjige istorije  jer će vam biti sve mnogo jasnije. Iako vam, kao strancu, ne prijeti ništa više osim neprijatnosti, vodite računa da ne napravite neki skandal!

Lako se može pogriješiti! 

‘Skontajte’ se dobro jer niste došli da mijenjate lokalne običaje već da uživate!

Ne ‘ispravljajte krive Drine’!

Tu ste da bi  ‘udahnuli’  drugu ‘civilizaciju’.

Auto-karta Bosne i Hercegovine

Krenuli ste negdje na put. Na neku udaljenu destinaciju u Bosni i Hercegovini ili čak na more. Nemate na brzinu kartu kraj sebe. Željeli bi  izbjeći avgustovske gužve na cestama.

Evo male pomoći od mene.  😀

Kartu sačuvajte u posebnom folderu, uvećajte je i rahat ste! Sretan Vam put!

A kome treba i  BH daljinar evo i linka sa BIHAMK-ove službene stranice:

http://bihamk.ba/index.php/daljinar

Sad ćete reći: “Već viđeno. Kartu možemo skinuti i mi sami! Pun k… toga na Internetu!

Bujrum prosurfajte kad ne volite “doći na gotovo”. :mrgreen:

SRETAN VAM PUT!

Zajednička reportaža iz Zvornika, sa zvorničkog jezera i Diviča

 

Evo šta kažu znalci o jezeru. Ja sam po prirodi sumnjičav ali eto.

Moram slušati i tuđe baljezgarije…

citiram:

Zvorničko jezero je vještačka akumulacija nastala izgradnjom hidroelektrane ”Zvornik” na Drini 1955 godine.

Jezero je dugačko 25 km te zahvata površinu od 1300 hektara. Na najužem delu široko je 200 m a na najširem 3 km. Maksimalna izmjerena dubina jezera je 39 metara. Prosječna dubina iznosi 5-8 metara.

Jezero bogato ribom darovalo je mnoštvo trofejnih primjeraka: som 87 kg, štuka 18,5 kg, smuđ 13,7 kg, mladica 18 kg, šaran 26 kg, amur 29 kg, deverika 7 kg, klen 3,5 kg, bucov 7 kg i dr. (stari podaci)
Ovo su najveće ulovljene ribe u Zvorničkom jezeru. Po pričama ronilaca, ono u svojim zelenim njedrima krije i primjerke somova teže od 100 kg.

Svakog jula na Zvorničkom jezeru održava se sportsko-ribolovna manifestacija „Somovijada“. Jednako interesantan i uzbudljiv je i ribolov nizvodno od hidroelektrane “Zvornik” na rijeci Drini.

Zvorničko jezero pruža bezbroj mogućnosti za sport, rekreaciju, zabavu i uživanje!

Od ribolova i plivanja do kajakaških takmičenja te mnogih drugih sportova na vodi.

 

Evo sad realnosti!

 Nismo poranili. Ni Dinče ni ja. Oblačno vrijeme nije baš obećavalo. Kad smo vidjeli da baš neće biti tolika “salaukovina”, krenuli smo put Zvornika oko 10 h!

Bezbroj odrona usput, klizišta. Radnika koji to sve sređuju, radnika koji regulišu saobraćaj. Policije nigdje a trebalo bi je biti. Zato je bila prisutna po našem povratku, nadajući se da će naplatiti makar minimalnu kaznu za prebrzu vožnju. Držao sam se saobraćajnih propisa i znakova kao nikad do sad!

Sat i po u odlasku, nešto kraće u dolasku. Uzak put nam je bio nepoznanica.

Ulazak u Zvornik je blago rečeno, slika strave i užasa! Ovdje je vrijeme stalo od kako se završio rat.

Izlaskom iz Zvornika stanje na putu se bitno popravilo iako me duh ruine, osame, napuštenosti u onih par kilometara do Diviča, nikako nije napuštao!

Najzad, Divič…

Ljubazni domaćini su nas uputili gdje da se skrasimo ako želimo pecati. Meni baš i nije bilo do ribolova ali radi Dinčeta našli smo mjesto kraj zadnje topole na kraju asfalta.

Evo naše krajnje destinacije koju smo “pikirali” za neka, bolja, sunčanija vremena. Danas nam nije išlo. Promjena vodostaja, sunce i kiša su se neprestano izmjenjivali! Kula-grad se jedva vidi gore lijevo!

Prelijepo. Zar ne?

Dinčetu je nešto “trzalo” ali osim malenih klenića, totalni ribolovni fijasko.

Ulov je bio mršav. Ja se baš i nisam nasikirao. Došao sam u prirodu da “odmaram živce”!

Više manje ribolov.

Skupocjeni štapovi i sva moguća masa opreme, primame, mamaca… nije urodila plodom.

Doduše, jesmo i išli u nevakat!

Ja sam se smrzo ko ona stvarka ali sam uživao u ljepoti prirode.

Sam sam sebi obećao da ovdje moram doći još pokoji put u životu!

U početku nam je suncobran služio radi povremenih sunčanih perioda ali kad je vrag okrenuo na šalu, dobro nam je došao i kao kišobran. Vidite kišne lokve iza mene i mene pokrivenog dekom starijom od mene (na njoj piše da je proizvedena 1954 … JNA … Bok te mazo!)

Na odlasku, pokušali smo da snimimo Kula-grad ali nam to zbog nadolazećeg nevremena i nije baš uspjelo…

Usput, u Osmacima, Gornjoj Kalesiji i na skretanju prema Raincima, nekoliko sam puta zastajao ne bih li pazario bakreni kotlić ali se nismo sa lokalnim prodavačima mogli dogovoriti oko cijene!

Dinče je htjela da mi pokloni isti po ma kojoj cijeni ali ja se kao inadžija, nisam dao bez cjenkanja. Oni nisu prodali, ja nisam kupio. Ko ih hebe! 😀

Ko mi je sad kriv!

Ostao sam bez bakrenjaka do neke nove prilike!

Ionako je Dinče platila gorivo i hranu. Sramota me bilo da sad tražim i taj dodatni trošak od nje.

Ali zarekao sam se, napraviti ću bosanski lonac u po’ Republike šumske!

Živ ja bio pa vam to i slikom i riječju pokazao!

BOSNARIJE opstale u prkos “informativnim razgovorima”!

I kad ništa ne pišem danima broj posjeta na BOSNARIJAMA  pada rijetko ispod broja 100!

Dnevne posjete

Stvarno sam zadovoljan. Krmak bih bio kad bih želio više! 

Sedmične posjete

Znam da krmci prate svaki moj post ali sudeći po vašim email-reakcijama, poštovani čitaoci, vidim da redovno pratite ovu moju litaniju od bloga. Od srca sam vam zahvalan na iskrenoj podršci.

Nadam se da ću ostati dostojan onoga što sam i obećao pokretanjem jednog od desetak blogova kao što su BOSNARIJE!

BOSNARIJE su se pokazale unikatnim blog rješenjem!

Mjesečne posjete (napominjem da mjesec maj još nije završio!)

Dok krmci riju tražeći ostale moje blogove, BOSNARIJE uporno tragaju i čačkaju po bosanskohercegovačkoj buraniji.

NAPOMENA:

Molim da se raja osvrne na prve postove na ovome blogu! Tek će onda moći shvatiti srž, bit, namjeru, nakanu, svrhu postojanja BOSNARIJA!

Preko 60.000 posjeta mi daje uvjerenje da sam na pravom putu!

Internet akronimi

U jednom od svojih blogova objašnjavam što znače kratice kao što su TCP, IP, ISP, DHCP ili DNS?

Ako ste napredni korisnik sigurno znate ali početnici će poželjeti pročitati i dobiti odgovore na ta pitanja.

To su pojmovi na koje često nailazite na Internetu  pa evo njihovih kratkih, osnovnih objašnjenja.

ASCII: American Standard Code for Information Interchange – shema kodiranja na temelju engleske abecede. ASCII kodovi predstavljaju tekst u kompjuterima, komunikacijskoj opremi, i drugim uređajima koji rade s tekstom.

Blog: To je kao dnevnik na Internetu ali dostupan svima za čitanje. Nisu potrebne web dizajnerske vještine da ga počnete koristiti.

Cookie: Mala tekstualna datoteka pohranjena u kompjuteru od strane preglednika i to svaki put kada posjetite neko web-mjesto. Kolačići prikupljaju informacije o vašem surfanju i mogu se koristiti za praćenje. Za neke web stranice, kako bi se ispravno pokazale, potrebno je instalirati kolačiće ali oni mogu biti i izvor za primanje neželjenih sadržaja kao npr. spyware.


DNS: Domain Name Service – hijerarhijski sistem imenovanja za kompjutere, usluge ili bilo koji resurs koji sudjeluje u Internetu.

DHCP: Dynamic Host Configuration Protocol – protokol mrežne aplikacije koje koriste uređaji (DHCP klijenata) za dobivanje konfiguracijskih informacija za rad u mreži – Internet Protocol. Ovaj protokol smanjuje opterećenje za administraciju sistema omogućavajući da uređaji budu dodani u mrežu s malo ili bez ručne intervencije.


DSL: Digital Subscriber Line – Jedan od sistema koji se koristi za širokopojasni Internet putem kabla, bežični, satelit ….

ADSL je asimetrični DSL, što znači da preuzimanje datoteka i slanje na Internet nisu isti. Postoji još i SDSL, simetrički DSL  gdje su brzine iste za upload i download.

FTP: File Transfer Protocol – put za slanje (upload) datoteke na Internet odredište tj. na web stranice ili e-mail adrese.
 

FAQ: Česta pitanja – popis ili baza podataka, najčešće postavljana pitanja prethodnih posjetilaca na nekom web-mjestu. 

 HTTP: Hypertext Transfer Protocol – protokol na nivou aplikacija za distribuirane, kolaborativne, hipermedijalne informacijske sisteme. Koristi se za dohvat međusobno povezanih resursa i doveo je do osnivanja World Wide Web (Interneta), mreže svih mreža.

 HTML: Hypertext

ISP: Internet Service Provider – firma (tvrtka) koja daje pristup Internetu.
 

IP: Internet Protocol – IP nižeg nivoa prijenosa s kompjutera na kompjuter.

 IP adresa kompjutera je identifikacija kompjutera na internetu kako bi se moglo vidjeti „ko“ pristupa određenoj stranici.

LAN: Local Area Network – mreža međusobno povezanih kompjutera (fizički, kablom ili preko bežične veze) u kući ili u uredu.

 Markup Language – programski jezik za web stranice.

 RSS (feed): Really Simple Syndication – format se koristi kao obavijest o novinama objavljenim na web stranicama kao što su novi blog-post, e-unosi, vijesti, audio i video u standardiziranom formatu.

 TCP: Transmission Control Protocol – Transportni protokol koji je jedan od osnovnih Internet paketnih protokola. TCP radi na višem nivou, u pitanju samo s dva kraja sistema kao na primjer web-preglednik i web server. TCP se koristi za prijenos datoteka i e-mail.


URL: Uniform Resource Locator – internet adresa, kao što je  www.bosnarije.wordpress.com  ili  http://www.bosnarije.com.ba/  😀

USB: Universal System Bus – vrsta veza se koristi za povezivanje kompjutera s vanjskim uređajima, poput tvrdih diskova, CD / DVD pogona, miševa, tastatura, modema i bežičnih uređaja.

 WAN: Wide Area Network – Kompjuteri na mreži koji su povezani putem internetske veze (nije ograničeno na jednoj fizičkoj lokaciji).

XML: Extensible Markup Language – jezik opšte namjene, specifikacija za stvaranje prilagođenih markup jezika koji specificira leksičku gramatiku i parsiranje zahtjeva.