Arhive oznaka: ime

Sehara moje majke – Tifa Dolinar-Terzić

Znala sam da imam ostavštinu,

Zabačenu, negdje zatrpanu.

Tragala sam za njom godinama,

I nađoh je u mraku podruma

Stare kuće – moga rodnog doma.

U sehari što je moja majka

Za mog babu u miraz donijela!

Kad otvorih majčinu seharu,

Razgrnuvši rukom nađoh na dnu

Knjigu staru, dugo nečitanu –

Hvale vrijednu bošnjačku baštinu.

Umotanu srmali čevretom,

Prekrivenu bogatim nakitom,

Starim srebrom i žeženim zlatom,

Svim vrstama dragoga kamenja

I haljinkom što je moja majka

U džamfezli bošču zamotala.

A na vrhu, u samom kubbetu,

Nađoh pismo u mavi ćagetu,

Ispisano moje majke rukom,

Arebicom – bošnjačkom azbukom.

Arebicu pismo moja majka,

U mektebu pisat naučila.

Uputu je ostavila meni,

Imenom me majka oslovila:

„Nemoj nikad zaboravit ćutiti tekbire,

Ni poruku upućenu

Iz Hira – pećine,

Objavljenu u Kur’anu –

– u suretu ‘Ikre’.

Tekbirom je iz kosmosa

Dozivano tvoje ime.

Ponekada obuci haljine moje majke,

Tvoje stare nene,

Lijepe su, pristajat će tebi,

Baš kao da su o tebi krojene;

Tvoja nena ćibarasta bila,

Ćibarastu haljinku nosila,

A ti nalikuješ svojoj neni.“

A kada sam bošču razmotala,

Haljinku sam odmah isprobala.

Kumaš-svila o meni se svila,

A od dibe-bejaz anterija.

Od kadife koješli-dolama

Izvezena srmali granama.

Za ishoda čohali-feredža,

Svilenijem gajtanom vezena

Uz rukave i po skutovima.

Mor-feredža, ali bez čembera,

Moja nena, vrla Bošnjakinja,

Na glavi je tepeluk nosila!

U hastaru, ispod tepeluka,

Ušivano, u džude svijeno,

Ispisano zdesna nalijevo

Jazi-ćage, nenina poruka:

„Moj tepeluk ponesi sa namom,

Prilagodi o sebi feredžu,

Spram haljinke nakit odabjeri,

Ti ćeš dostić golemu deredžu.

Al’ se nemoj uznosit s jordamom,

Čitaj knjigu, okreni se vjeri,

Ponosi se bošnjačkijem namom.“

Kada sam i čevre razmotala,

U kojemu je bila knjiga stara,

Ushićena zbog novog saznanja,

Ja sam cijelim bićem zadrhtala.

U knjizi su pera sabjerana

Što su nekad davno umakana

U duše Bošnjaka-Muslimana…

Pjesnici ih izljevahu rado

U književnost alhamijado.

Saznala sam da je moja nana

Neka pera sabjerala sama

I čitala onih davnih dana

Da je Čuvidina Umihana,

Pjevajući pjesme protiv rata,

Svoje ruse kose odrezala

I stavila iznad gradskih vrata.

Ko prolazi, da joj kose žali:

„Ova kosa u devletu rasla,

U golemu jadu odrezana.“

Čitala je moja stara nana

I pisala onih davnih dana.

Moj narode, pa naše su nene

U ‘naj vakat, a bile pismene!

Spoznala sam u čem’ je suština –

Golema je naša ostavština.

Nisam znala šta vrijedi sehara,

U sehari blago ne zastari!

Ko je Tifa Dolinar – Terzić?

Pjesnikinja. Žena koja otkriva sebe u kosmosu i kosmom u sebi na nov način. Drukčije od ostalih. Osluškuje melodiju i zvukove u sebi i one što dopiru do nje. Do njenog srca. I tu melodiju pretače u svoje pjesme da bi ta muzika doprla do drugih koji žele  da je čuju. Jer, Tifa se i oglasila da bi je čuli oni koji vole poetsku riječ, osobito ako otkriva ono što i sami nose u sebi i imaju oko sebe, a čega nisu svjesni ili, pak, ne umiju to otkriti i kazati. I otuda prepoznatljivost Tife kao pjesnikinje Bošnjakinje, pjesnikinje Gračanke, pjesnikinje Sarajke. Jer, ona i jeste i Gračanka i Sarajka.

 

   Rođena u Gračanici koja je u djetinjstvu i djevojaštvu upijala sa osebujnim folklorom i sredine i vremena dabi, eto, u svojim pjesama emitirala unutrašnji naboj neraskidivog odnosa prema zavičaju, što znači ljubav prema svemu onome što je u pjesmi otkrila i ponos što je i sama dio toga. Jaka je Tifina potreba da i druge animira da se prisjete, da ne zaborave što se zaboraviti ne smije.

 

   Njena ljubav nije samo rodna Gračanica. Njeno srce pulsira i za Doboj, Tuzlu, za Gradačac i Mostar, Banja Luku, a posebno za Sarajevo. Jer, Tifa je i Sarajka. U Sarajevu je studirala, u Sarajevu je odradila radni vijek, u Sarajevu je, kao penzionerka – pravnica doživjela svoju duhovnu renesansu, započela je svoje poetsko razdoblje života.

 

   Do sada je izdala tri knjige pjesama. Nastavlja i dalje sa štampanjem svojih pjesama  jer Tifino poetsko biće je, čini se, neiscrpno. Zato, poželimo joj da nam podari što više djelića svoje duše, što više lijepih pjesama.

 
09.08.2009.

Recenzija – “Sehara”

   Pjesma Sehara ne ostavlja nijednog čitača ravnodušnim. To je pjesma koju doživljavamo cjelokupnim bićem, svim čulima. Već sa prvim stihom otkrivamo bogatstvo miljea naše sredine u minulim vremenima. Vizuelna slika je veoma snažna. Pred nama je prepoznatljiv ambijent. Slike u Tifinoj pjesmi sprješavaju zaborav našega pamćenja. Vidimo ambijent iz kojeg potičemo: staru kuću, veliku musafirsku sobu ispunjenu mirisom dunja što se ćute po rafovima; sećije sa bijelim jambezama, uglancanu mangalu i najveći ukras sobe – seharu prekrivenu svilenom mahramom. Na počasnom je mjestu u sobi. I uvijek tajanstvena, dok se ne pokrene sa udajom djevojke. 

   Tajnu sehare otkrit će Tifa. Odškrinut će seharu, proviriti u nju i uvesti nas u svijet naše bošnjačke prošlosti. Samo u dio tog svijeta, u život naših starmajki. I, evo bogatstva. 

   Tifa otkriva bogatstvo folklora naših Bošnjakinja, naših lijepih nena. Sve to snažno doživljavamo. I vidmo i čujemo. Vidimo ljepotu naših žena, a onda kao da čujemo lahor svile, šuškanje kadife i zveckanje đerdana. Slike se nižu sve ljepša od ljepše. Ali pjesnikinja ne ostaje samo na slici. Ona otkriva nešto što se desetljećima prešutkivalo. Otkriva gotovo nepoznatu kvalitetu ove žene. Bila je i pismena – Bošnjakinje uzdignute glave sa pogledom daleko naprijed. Imala je snagu da spriječi zaborav onima koji dolaze. Ostavila je baštinu koju Tifa nađe u sehari. Ostavila je poruku svima nama da ne zaboravimo, da se ponosimo, a više od svega da moramo i sami puniti svako svoju seharu kako ko može i koliko može. Kao Tifa. Odškrinula je i svoju seharu u koju još slaže, da bi njena ostavština bila još bogatija. 

   Sa sadržajem pjesme Tifa je uskladila i formu. Piše u desetercu, stihom junačke pjesme. Jer, Sehara i jeste junačka pjesma, sa junacima – ženama Bošnjakinjama.  

  Hatidža Zećo, profesor 

 
 
09.08.2009.

Recenzija pjesništva Tife Dolinar-Terzić

   Autorica Atifa Dolinar-Terzić svojim pjesničkim djelom pokazuje da je u njoj duboko zapretena poetska misao dugo trajala, da bi, u ono najteže vrijeme za Bosnu i Bošnjake, kao vulkan izbila i sviju nas prijatno iznenadila. Taj poetski poriv za pjesničkim iskazom osjeća se u svakom njenom stihu. 

   Pjesnikinja je opsjednuta kosmosom i tradicijom i to u stihu čini jedan čudesno lijep i sugestibilan spoj. Ništa što se događa nije izvan moći i odredbe Jednog Jedinog. 

   Folklorni elementi nisu dati izvan života, oni nas upravo vraćaju u jedno zaboravljeno vrijeme naših nana i njihove filozofije, zasnovane na zdravom razumu. Između ostalih, to je izvanredno pjesnički izvajana poema Sehara. 

   Slike njenih pjesama su plastične i žive, pa nas jednostavnim iskazom vraćaju u neka stara vremena, kada smo kao djeca slušali od naših učitelja ili roditelja prekrasne kur'anske priče, koje upućuju na uspravan hod i osmišljen ovozemaljski život: sabur, pravednost, ponos, skromnost i nepomućena vjera u Istinitog. I u svemu tome su Bosna i Bošnjaci hrabri, dostojanstveni, plemeniti, spremni da oproste, ali ne i zaborave. Svi ti elementi su potka i nadgradnja poezije Atife Dolinar-Terzić. 

  

   U svojoj sveukupnosti njene pjesme s pravom bi se mogle nazvati u širem smislu Islamski ahlak, a u užem Bošnjački ahlak. Izdavaču toplo preporučujem zbirku pjesama Atife Dolinar-Terzić za objavljivanje, koju će, sigurna sam, čitaoci svim srcem prihvatiti, a poslužit će i kao lektira određenim školama. 

  

Sarajevo, 16.8.1999. 

Prof. dr. Lamija Hadžiosmanović

p.s.

Pored ovako dobrih recenzija moj komentar je stvarno suvišan. Jednostavno sam poželio da prenesem na vas moje oduševljenje makar ovom jednom pjesmom od Tife Dolinar-Terzić… 

Internet akronimi

U jednom od svojih blogova objašnjavam što znače kratice kao što su TCP, IP, ISP, DHCP ili DNS?

Ako ste napredni korisnik sigurno znate ali početnici će poželjeti pročitati i dobiti odgovore na ta pitanja.

To su pojmovi na koje često nailazite na Internetu  pa evo njihovih kratkih, osnovnih objašnjenja.

ASCII: American Standard Code for Information Interchange – shema kodiranja na temelju engleske abecede. ASCII kodovi predstavljaju tekst u kompjuterima, komunikacijskoj opremi, i drugim uređajima koji rade s tekstom.

Blog: To je kao dnevnik na Internetu ali dostupan svima za čitanje. Nisu potrebne web dizajnerske vještine da ga počnete koristiti.

Cookie: Mala tekstualna datoteka pohranjena u kompjuteru od strane preglednika i to svaki put kada posjetite neko web-mjesto. Kolačići prikupljaju informacije o vašem surfanju i mogu se koristiti za praćenje. Za neke web stranice, kako bi se ispravno pokazale, potrebno je instalirati kolačiće ali oni mogu biti i izvor za primanje neželjenih sadržaja kao npr. spyware.


DNS: Domain Name Service – hijerarhijski sistem imenovanja za kompjutere, usluge ili bilo koji resurs koji sudjeluje u Internetu.

DHCP: Dynamic Host Configuration Protocol – protokol mrežne aplikacije koje koriste uređaji (DHCP klijenata) za dobivanje konfiguracijskih informacija za rad u mreži – Internet Protocol. Ovaj protokol smanjuje opterećenje za administraciju sistema omogućavajući da uređaji budu dodani u mrežu s malo ili bez ručne intervencije.


DSL: Digital Subscriber Line – Jedan od sistema koji se koristi za širokopojasni Internet putem kabla, bežični, satelit ….

ADSL je asimetrični DSL, što znači da preuzimanje datoteka i slanje na Internet nisu isti. Postoji još i SDSL, simetrički DSL  gdje su brzine iste za upload i download.

FTP: File Transfer Protocol – put za slanje (upload) datoteke na Internet odredište tj. na web stranice ili e-mail adrese.
 

FAQ: Česta pitanja – popis ili baza podataka, najčešće postavljana pitanja prethodnih posjetilaca na nekom web-mjestu. 

 HTTP: Hypertext Transfer Protocol – protokol na nivou aplikacija za distribuirane, kolaborativne, hipermedijalne informacijske sisteme. Koristi se za dohvat međusobno povezanih resursa i doveo je do osnivanja World Wide Web (Interneta), mreže svih mreža.

 HTML: Hypertext

ISP: Internet Service Provider – firma (tvrtka) koja daje pristup Internetu.
 

IP: Internet Protocol – IP nižeg nivoa prijenosa s kompjutera na kompjuter.

 IP adresa kompjutera je identifikacija kompjutera na internetu kako bi se moglo vidjeti „ko“ pristupa određenoj stranici.

LAN: Local Area Network – mreža međusobno povezanih kompjutera (fizički, kablom ili preko bežične veze) u kući ili u uredu.

 Markup Language – programski jezik za web stranice.

 RSS (feed): Really Simple Syndication – format se koristi kao obavijest o novinama objavljenim na web stranicama kao što su novi blog-post, e-unosi, vijesti, audio i video u standardiziranom formatu.

 TCP: Transmission Control Protocol – Transportni protokol koji je jedan od osnovnih Internet paketnih protokola. TCP radi na višem nivou, u pitanju samo s dva kraja sistema kao na primjer web-preglednik i web server. TCP se koristi za prijenos datoteka i e-mail.


URL: Uniform Resource Locator – internet adresa, kao što je  www.bosnarije.wordpress.com  ili  http://www.bosnarije.com.ba/  😀

USB: Universal System Bus – vrsta veza se koristi za povezivanje kompjutera s vanjskim uređajima, poput tvrdih diskova, CD / DVD pogona, miševa, tastatura, modema i bežičnih uređaja.

 WAN: Wide Area Network – Kompjuteri na mreži koji su povezani putem internetske veze (nije ograničeno na jednoj fizičkoj lokaciji).

XML: Extensible Markup Language – jezik opšte namjene, specifikacija za stvaranje prilagođenih markup jezika koji specificira leksičku gramatiku i parsiranje zahtjeva.

Nema vjere u Kačavende!

Hajde de što nema vjere. On nema muda! To je približnije istini a i da je došao na tuzlansku Kapiju, našlo bi se makar nekolicina njih da od njega naprave faširano meso. Garantujem.kapija_tz

Blagoslov četničkoj granati i počast na Kapiji stvarno ne ide jedno uz drugo!

Gdje ti bi vladika, da ti kažem da na Kapiji nisu stradali samo “balije”! Bilo je tu omladine i naroda svih nacionalnosti. Pa kad već nećeš “balijama” da odaš počast i kažeš pokoju svetu REČ u njihovo ime, trebao si to radi Srba. Tuzlanskih, naravno. Sram te bilo.

Gledao sam te na TV! Nedeljna liturgija. Vidio sam ti na licu strah. I treba da te je strah. Džabe tvoja želja da slobodno prošetaš Tuzlom! Dok je nas a ima nas, nećeš. Obećavam.