Arhive oznaka: banka

Kontrole banaka

Neoborivi dokazi o bahatosti bankara, koji su iz sedmice u sedmicu u tajnosti povećavali kamate na štetu “običnih ljudi”, s pravom su izazvali veliko nezadovoljstvo domaće javnosti. kontrola_b

Činjenica da su komercijalne banke uvažile preporuku ombudsmena za zaštitu potrošača BiH i počele smanjivati samostalno i nezakonito povećane kamate, probudila je nadu BiH  građana da pravna država, ipak, može stati u kraj bezobzirnoj pljački.

Jesu li se to “lihvari” prepali GLAVONJA iz  uprava inspekcija Federacije BiH i Republike Srpske o pokretanju najveće kontrole banaka u našoj zemlji ili su shvatili da im, dugoročno gledano, izvlačenje novca iz džepova bosanske sirotinje neće proći, nije ni bitno. Važno je da je “zelenašenje” prekinuto i da će institucije države istrajati na poštovanju zakona i zaštiti građana.

Kovanica od 5 KM na “crnoj listi” trgovaca

U Bosni i Hercegovini kruže krivotvorene kovanice, a mjerodavni šute. lazna-kovanica-od-pet-km1

Nakon jedne “ture”, nepoznata skupina krivotvoraca na tržište novca u BiH ovih je dana ubacila veću količinu krivotvorenih kovanica u apoenima od pet KM. Novčanica koju je Centralna banka BiH iz praktičnih razloga u opticaj pustila u januaru 2006. godine kao zamjenu za pohabanu papirnatu “konkurenciju”, pod lupom trgovaca, konobara i šalterskih djelatnika nalazi se već danima.

I dok oni spornu kovanicu pred zbunjenim klijentima motre, grebu, važu, niko iz mjerodavnih financijskih, policijskih institucija još se nije oglasio službenim saopštenjem iz kojeg bi bilo vidljivo je li, odakle i koliko je krivotvorina od pet KM, plasirano u opticaj. Prepušteni sami sebi, to su umjesto njih uradili oni kroz čije ruke svaka sporna kovanica prolazi.

Slitina, materijal korišten za izradu sporne krivotvorine, razlikuje se od sastava originalne slitine. Površni nanos na kovanici ima puno prigušeniji srebrnasti sjaj ali je sličan nanosu na originalnoj kovanici. Krivotvorena kovanica od pet KM  i po površini lica i naličja se razlikuje  od originala. Nije potpuno glatka i potpuno sjajna te  ima zrnate (neravne) strukture prigušena sjaja. Zlatnožuti motiv  “goluba mira sa maslinovom graničicom”, koji je prikazan na kovanici od pet KM, pri grebanju drugom kovanicom brzo otpadne  jer je presvučen običnom bojom.

Krivotvorena kovanica ima manju težinu. Spornu su kovanicu na crnu listu, osim ugostiteljskih objekata, trgovina, apoteka, stavila i neka javna preduzeća: poslovnice elektroprivrede, komunalna preduzeća, zdravstvene institucije… Poznavatelji numizmatike tvrde da krivotvoreni kovani novac ima sve elemente u motivima kao i originalni ali nema oštrinu i visinu reljefa.

KAMATE U BIH MEĐU NAJNIŽIM U REGIJI!!!

U posljednjih desetak dana na komercijalne banke u BiH sručila se neviđena lavina teških optužbi koju je navodno pokrenula nedavna korekcija bankarskih kamata. Bankama se pripisuju “lihvarske kamate” i…

… “ekstra profit”, optužene su za “organiziranu pljačku građana”, te “izvlačenje novca iz BiH”. Izrečeno je puno ocjena i stavova, ali premalo činjenica koje potkrepljuju izrečene tvrdnje. Vjerovatno zato što činjenice o bankarskom sektoru BiH nikako ne idu u prilog izrečenim tvrdnjama. kalkulator

Naime, prema oficijelnim podacima Centralne banke BiH, prosječna kamatna stopa komercijalnih banaka u BiH, tokom decembra 2008. godine, bila je među najnižim u regiji – 6,9 posto. Nešto niži prosjek kamatnih stopa registriran je samo u Crnoj Gori (5,81 posto), dok su u svim drugim državama bivše Jugoslavije kamate bile više nego u BiH, i kretale su se u rasponu od 9,68 u Makedoniji do čak 18 posto u Srbiji.

Ni nakon blagog rasta aktivnih kamata u BiH, tokom posljednja tri mjeseca, ništa se nije promijenilo: kapital u BiH i dalje je ostao među najjeftinijim u regiji!

Istovremeno, prosječan iznos pasivnih kamata u BiH (3,49 posto) također je bio među najnižim u regiji. Niža pasivna kamatna stopa registrirana je samo u Hrvatskoj (2,82) dok je u svim drugim državama bila osjetno viša nego u BiH i kretala se u rasponu od 2,82 do 9,40 posto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamata u BiH (glavni izvor dobiti komercijalnih banka), u decembru 2008. godine, također je bila među najnižim u regiji – 3,49 posto, što je skoro dvostruko povoljniji odnos nego u Hrvatskoj gdje je razlika između kamatnih stopa preko 7 posto!

Provizija u Srbiji (razlika između aktivnih i pasivnih stopa) skoro je tri puta veća nego u BiH i u decembru je premašila iznos od 10 posto!

Mala razlika između aktivnih i pasivnih kamata u BiH otkriva činjenicu da komercijalne banke u BiH rade s najmanjom maržom u regiji, što je u dubokoj suprotnosti s izrečenim tvrdnjama prema kojima banke ostvaruju “ekstra profofit”.

Jednako je tako neutemeljena i tvrdnja o navodnom izvlačenju novca iz BiH koji navodno strane banke transferiraju u matične države. Prema oficijalnim podacima, ukupni kapital komercijalnih banaka u BiH premašio je iznos od 1,7 milijardi KM, što je neuporedivo veći iznos od ukupnog profita svih komercijalnih banaka ostvarenog nakon rata do danas. Iz ovog podatka jasno proizilazi zaključak da se ostvareni profit ne iznosi iz BiH nego se najvećim dijelom pripisuje kapitalu banaka.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)