Arhive kategorije: Gastronomija

Mušmule

Koliko znam o mušmulama. Iskreno veoma malo. Sramota!

mushmule1

EVO ŠTA O MUŠMULAMA KAŽU STRUČNJACI!

U područjima umjereno vlažne i tople klime, sa 600-700 mm oborina na godinu, na dubokim, plodnim, propusnim, umjereno vlažnim tlima, najbolje uspijeva mušmula, lat. Mespilus germanica, nisko stablo ili grm iz porodice ruža, visok 2-5 m. Odlično podnosi sušu i niske temperature; čvrsto i žilavo drvo sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 °C. Cvate kasno, potkraj svibnja, pa joj ne škode ni kasni proljetni mrazovi. Može se uzgajati u krajevima sa srednjom godišnjom temperaturom 8-9 °C, čak i na nadmorskim visinama 900-1000 ma.
Jednogodišnje sadnice mušmule, dobivene okuliranjem ili običnim spajanjem plemke mušmule i sjemenjaka mušmule, divlje kruške ili oskoruše te dunje MA ili BC-29 kao podloge, posadite mušmulau jesen, za blage zime ili u rano proljeće. Malo stablo mušmule lijepo pristaje uz rub tratine ili ispred visokog drveća uz ukrasne niskostablašice i grmlje.
Potrebno joj je 15 četvornih metara, a jama za sadnju, promjera 1 m, mora biti duboka oko 60 cm. Kako biste oblikovali nisko stablo, u proljeće sadnicu prikratite na visini 60-70 cm, a iduće godine za vegetacije ostavite 4-5 najljepših mladica za glavne kosturne grane. Sve ostale izbojke na deblu i granama ljeti redovito odstranjujte. Druge godine u proljeće glavne grane prikratite na duljinu od 30 cm kako bi se razvila pravilna piramidalna krošnja.
Sljedećih nekoliko godina grane redovito prikraćujte, a poslije krošnju redovito prorjeđujte da ne bude pregusta. Mušmula prve plodove razvija u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a u punoj rodnosti može dati 60-70 kg po stablu.
Za redovito plodonošenje jednogodišnje grančice svake godine prikratite na polovicu. Poslije dvadesete godine krošnju povremeno pomladite kako donji dijelovi ne bi ogoljeli. Mušmula je otporna na bolesti i štetnike pa je dovoljno jedno prskanje bakrenim pripravcima u kasnu jesen ili u proljeće prije početka vegetacije. Uz redovitu rezidbu, gnojidbu, obradu i zastiranje tla ta voćka, s plodovima pomalo neobična oblika što nalikuje na zvrk, svake godine obilno rađa. Od cvatnje do dozrijevanja potrebno je 180-190 dana. Zelenkastosmeđi, tamnosmeđi ili čokoladnosmeđi plodovi s proširenom čaškom, za berbe u kasnu jesen, tvrdi su i opori.
Jedite ih svježe tek kad omekšaju, a smeđe, sočno, kiselkasto meso postane kremasto. Mogu se i prerađivati u voćnu pastu, marmeladu, liker, rakiju, a dodaju se i jabučnici za brže bistrenje. Sve su sorte mušmule samooplodne, a mogu biti krupnoplodne ili sitnoplodne, jabukolike ili kruškolike. U nas se najčešće uzgaja domaća krupnoplodna, krupna nizozemska i kraljevska.

mushmule2

Rijetko se kad na blogu služim tuđim riječima osim ako ih citiram, kao što je to slučaj sada ali ovo, meni uvijek drago voće, ostaje mi i dan danas zagonetka. Donio sam majci nekoliko komada od prijatelja iz njegove avlije! Mrsko mi bilo brati. 😀  Lijenčina…

Advertisements

Svjetski kulinarski specijaliteti

Svaka zemlja na zemaljskoj kugli je poznata po nečemu. Negdje su to gradovi i njihove građevine, negdje istorijska ličnost, običaji, kultura, negdje vremenske nepogode, egzotična pića ili jela. Moglo bi se o tome nabrajati danima i onda bi trebao cijeli web-portal da se samo o tim temama piše. Možda ovo nekoga i inspiriše pa napravi blog ili web stranicu o svemu na ovom vaktu i dunjaluku.

Igranje asocijacija na neku temu, odvuklo bi nas opet u krajnost možda i prepirku pa čak i svađu. Navesti ću samo nekoliko primjera na što me pojedine riječi najbrže asociraju. Ne zamjerite. Možda nam se ukusi ne slažu!

-Italija-Venecija, fakat. Ne pitajte me zašto! Ferrari, Magistrala Sunca…

-Njemačka-BMW! Njemačko pivo…

-Finska-hićme jezera

-Danska-tulipani

-Srbija-rakija, četnici, neshvatljivo bolesna ekavica…

-Makedonija-Ohrid, gravče na tavče…

-Amerika-Njujork-definitivno… (indijanci-domoroci alternativno…pogrom zemlja, stvorena na tuđoj muci!)

-Rusija-VODKA, Sibir (uopšte, pojam za hladnoću)

Ako govorimo o automobilima, najbrža asocijacija nas na brdovitom Balkanu bi bila riječ POTROŠNJA! Definitivno…

Kad bi me neko pitao za životni san kao iz topa bi mu odgovorio: DOVOLJNO BOGAT ZA STARE DANE!

Kad bi me pitali (baška životni san) koji mi je cilju u životu, naprečac bih odgovorio: BITI RAHAT !!! 😀

Čega sam željan u životu? DOSTA PUTOVANJA!

Neostvareni san? Muzika i sve vezano uz nju (proučavanje istorije muzike, muziciranje, majstorstvo, reputacija)…

Ček malo…

Ovo nije post o asocijacijama već o nečemu drugom.

Da li ovo spada u gastronomsku rubriku, vala, ne znam ni sam!

Dok se na jednom dijelu zemljine lopte jedenje svinjskog mesa smatra nepoželjnim (islamske zemlje pa i naša Bosna), na drugom bi Vas ubili ako bi ne daj bože, naudili KRAVI-MAJCI (Indija)!

Pa sad ti budi pametan!

Dokaz više da je i globalna gastronomija obilježena “žigom religije”. Za mene kao školovanog čovjeka, dovoljno je. Ne bih sad razglabao o činjenicama.

Moj životni moto je da probam sve u životu. Baš sve što imam šanse da probam. E, sad, šta to sve da probam? Ako Vas interesuje, pišite mi na e-mail! Moja adresa je svima dostupna!

 Ono, što je kod nas ogavno, negdje na zemaljskoj kugli je to specijalitet!

Ne vjerujete?! Hmm…

Slike same govore! Zar ne?

Pacovi uništavaju usjeve diljem Vijetnama, Tajlanda i Kine. Lokalno stanovništvo ih hvata na poljima, mota u lišće banane, prži i zatim prodaje kao pravi specijalitet.

pacovi

 Jedan od kineskih specijaliteta je svakako i supa od gnijezda lastavice. Ova supa je prava poslastica, pa je zbog toga i veoma skupa.

lastavice_gnijezda

Pržene tarantule – Kambodža

tarantule_hrana_przene

Prava poslastica u pojedinim dijelovima Azije je cibet kafa. Naime, to su pržena zrna kafe koja najprije prolaze kroz probavni sistem životinja nalik mačkama, zvanih azijska cibetka palmašica. Hmm…

cudna_kafa

Hindusi vjeruju da kravlji urin prije svega ima terapeutsku vrijednost. U Indiji kravlji urin možete kupiti baš kao i jogurt i mlijeko. Hmm…

urin_krave

Larve su australijski specijalitet. Mogu se jesti žive ili kuhane a svakako su omiljeno jelo Aboridžana.

larvveee

Ukoliko se zadesite u Centralnoj Aziji i planirate dugu šetnju stepom, na put nikako ne krećite bez Kumisa, alkoholnog pića od fermentiranog kobiljeg mlijeka.

Kummiss

Tradicionalni afrodizijak u brojnim dijelovima Dalekog istoka je svakako ‘penis bika’ . 😀

penis_bik-a

Ovčije glave su pravi specijalitet u Norveškoj. To je tradicionalno božićno jelo a prema bontonu prvo se jedu oči i uši. Hmm…

ovcije_glave

Ogavno Vam?

Smrdi! Ko to kaže?

Zašto pišem ovaj post?

Da dokažem nešto?!

Hmm… Nedokaznima ne možeš ništa “dokazati”…

Nebrojeno puta provjereno!