Recesija neće mimoići Bosnu i Hercegovinu


Bosna i Hercegovina je u trgovinskoj razmjeni sa inostranstvom 30% vezana za trgovinu sa Hrvatskom i Srbijom dok je približno 60% trgovinske razmjene BiH vezano za tržišta zemalja Evropske unije – prije svega za tržišta Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije.

Svi poremećaji na tržištima ovih zemalja imaće neposredan uticaj na BiH a budući da su sve ove zemlje zvanično u recesiji nije realno očekivati da globalna kriza može mimoći Bosnu i Hercegovinu, upozoravaju  ekonomski stručnjaci…

Vijeće ministara BiH nema strategiju niti politiku za ublažavanje efekata globalne finansijske i ekonomske krize. Ipak, od mjera ekonomske politike koje stoje na raspolaganju vladama razvijenih zemalja i brzorastućih zemalja u razvoju, pa čak i susjednim zemljama, Vijeće ministara BiH može jedino da utiče na indirektne poreze a preko njih na kupovnu moć stanovništva. Promjene indirektnih poreza u smislu njihovog smanjenja (poreza na dodatnu vrijednost) bi bile veoma poželjne – barem kao mjera privremenog karaktera, recimo za sljedeće dvije godine.

S druge strane, entitetske vlade u BiH objektivno imaju veću operativnu moć i instrumente za održavanje postojeće zaposlenosti ili smanjivanje štetnih uticaja vanjskih šokova.

To se prije svega odnosi na prioritet da entitetske vlade u 2009-2010. god. znatno veću pažnju posvete ulaganju u kapitalne projekte koji imaju mnogo veći značaj na kreiranje radnih mjesta ili podržavanje postojećih radnih mjesta u privatnom sektoru nego politika neracionalnih javnih transfera za socijalnu zaštitu.

Transferi za socijalnu zaštitu iz entitetskih budžeta bi morali biti mnogo specificiraniji i usmjereniji na osobe kojima je ta pomoć najpotrebnija te na osobe koje bi mogle ostati bez zaposlenja tokom ove godine.

U kontekstu strukture budžeta entitetskih vlada i najavljenih mjera ekonomske politike za 2009. godinu Vlada RS je bila određenija od Vlade FBiH, barem u smislu napisanog dokumenta. U FBiH uvođenje poreza na dohodak sa stopom 10% početkom ove godine dolazi u vrlo nezahvalno vrijeme i bilo bi veoma korisno da vlade oba entieta razmisle i predlože zakonodavnoj vlasti snižavanje stope poreza na dohodak, kako bi fiskalni teret poslovnom sektoru vezan za troškove rada bio niži.

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s