Mjesečne arhive: Februar 2009.

Brendovi u BiH bez zakonske podrške

Mnogi artikli koji se proizvode u BiH, a prodaju širom svijeta, već odavno su postali prepoznatljiv brend naše zemlje iako u njoj nisu zakonom određeni.

Tako se kafa ZLATNA DŽEZVA  firme `Vispak` iz Visokog prodaje u cijelom svijetu, a voda OAZA  prije nekoliko godina služena je i u Bijeloj kući.

Zahvaljujući prepoznatljivosti nekog proizvoda i velikoj potražnji za njim, proizvod postaje brend (brand). Međutim, za razliku od zemalja iz okruženja, BiH još nije donijela zakon za utvrđivanje robne marke, odnosno brenda, pa stoga nema proizvoda koji su zakonom priznati brendovi BiH.

Sama riječ brend (brand) znači fabrički znak, otisak, marka ili simbol svega onoga što jednu kompaniju razlikuje od ostalih. Potrošači tako kupuju neke stvari, kao na primjer patike prizvođača  ‘Nike’  isključivo zato što on ima poznat brend (brand = ime, znak).

Naše su proizvodne firme imale ranije brendove u prehrambenoj, tekstilnoj, metalnoj, elektroindustriji koji su bili plasirani izvan BiH i granica bivše Jugoslavije.

violeta_ubr1Privatizacijom su mnoge firme napustile stari brend, što nije dobro. Danas imamo malo starih brendova. Stari su bili, npr. ‘Vitaminkin’ ajvar, ‘Šipadove’ stolice, stolovi ‘Konjuha’  Živinice, keks i vafl ‘Mira’ iz Prijedora, ‘Optima’ Modriča, ‘Bosnalijek’, zatim ‘Vispakova’ kafa koja je i danas tu, konfekcija ‘Borac’ Travnik, ‘trapist’ sir iz Banjaluke, hercegovačka ‘Žilavka’ i ‘Blatina’, ‘Sarajevski kiseljak’, rakija ‘Zlatna viljamovka’ banjalučke firme ‘MB Impex’, alati Trebinje, ‘Bira’ Bihać. Ima i novih poput ‘Violete’, vina vinarije ‘Vukoje’, ‘Promo’ Donji Vakuf, Ilidžanski ‘Dijamant’, kafa ‘Don kafe'…

Naši certifikati još nisu priznati u inostranstvu. Moramo da radimo sporazume o međunarodnom priznanju certifikata o kvaliteti i kontroli proizvoda. Evropska unija je propisala standarde kvaliteta i mi ih moramo ispoštovati, biti usklađeni s pravilima EU ako hoćemo s njima trgovati. Upravo se donose pravilnici preko Agencije za sigurnost hrane i drugih državnih institucija. Uključeni su i Spoljnotrgovinska komora BiH, resorna ministarstva na nivou BiH, entiteta i Brčko-distrikta.

Kupac, pogotovo onaj izvan naših prostora, uvijek će kupiti brendiran proizvod makar bio skuplji, nego nepoznat, zato što sam brend daje garanciju da se radi o proizvodima poznatog proizvođača. Poznat brend znači više kupaca u inostranstvu, a to znači više izvoza, što dalje doprinosi smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, razvoju ekonomije itd.

Bosanska rakija ili sarajevski ćevapi su nadaleko poznati ali da li su zaštićeni?! Hmm… Jesu vraga. O prirodnim ljepotoma i turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine više pišu stranci i naši nostalgičari rasuti po bijelom svijetu.  O multikulturalnoj i multireligijskoj baštini, takodjer!

Mnogi na geografskoj karti i ne znaju gdje je BiH. Do nas je. Nije do njih. Sjete nas se samo kad se spomenu skorašnji rat i žrtve genocida.

I ne spamajte me mejlovima da je recimo ‘Škoda’ domaći proizvod i tome sl.

Fenomen nakurnjaka

Svojatanje termina NAKURNJAK  ili originalna naša bosanska izmišljotina?! Da se ne bi desilo isto kao i sa svojatanjem TORNJAKA!

Pogledajmo nekoliko komentara…

nakurnjakDeo muške odeće koji je štitio od zime. Bio je poznat stanovnicima dinarskog pojasa srednje Bosne i Crne Gore, posebno onima koji su živeli na visokim planinama. heklaDevojke su plele po jedan, obavezno od čiste runske vune i nosile u miraz sa ostalom opremom (košuljama, rukavicama, čarapama). Šare su izvodile kao ćilim vijugama od raznobojnog vunenog pletiva na pet igala. Neke su plele uzduž, neke popreko, plele a nisu znale koliki treba. U Etnografskom muzeju u Beogradu nalaze se dva nakurnjaka. Prvi je dugačak 19 cm, oblika levka oivičenog otvora naboranog vunenom čipkom, kroz koju je provučena dvobojna uzica koja služi da se nakurnjak vezuje oko struka. Pleten od bele domaće vune, ukrašen crvenom, narandžastom, žutom, plavom i vunenom pređom u obliku horizontalnih pruga. Drugi primerak nalikuje na zmiju i otkupljen je u okolini Rožaja u Crnoj Gori. (srbijanska verzija)

nakurnjak_2Bila je neki dan emisija o tome, žene pletu nakurnjake, pakiraju ih i prodaju turistima.
Na svakom pakiranju ima objašnjenje.
Prema njima svaka je buduća mlada morala isplesti nakurnjak za budućeg muža a mjera joj je bila mlinac za kavu (kažu oni poveći).
I zato su Ličani bili omiljeni vojnici na dvoru u Austriji.

E sad koliko tu ima istine a koliko lovačkih priča…
Ali eto nije nam kravata samo hrvatski brand prepoznatljiv u svijetu, znaju Letovci šta se prodaje… (hrvatska verzija)

                                   Bjelašnici u pohode

 

U potrazi za nakurnjakom

Kakvo god da je vrijeme dolje u sarajevskoj kotlini, na Bjelašnici je uvijek drugačije. Bilo da je hladnije ili toplije, ali vazda radikalno drugačije. I zato što je drugačije, drugačije se i zove. Tako se i malo lijepih dana u ova doba godine svugdje u svijetu zove miholjsko, samo na Bjelašnici Muratovo ljeto. Kako god da mu je ime, to vrijeme je najidealnije za istraživanje fenomena ove lijepe bosanske planine…pa i NAKURNJAKA… ccc

Dirlikanje nakurnjak3

Planinari sigurno nisu veći poznavaoci lokalnih prilika i ovdašnjih fenomena od stanovnika planine, samo su na razgovor o svakoj pa i ovoj temi daleko spremniji razgovarati. To je taj duh koji se u dugim zimskim noćima po planinarskim domovima znao raspaliti do neslućenih razmjera. E, to su prava mjesta i prilike u kojima se bez podozrenja može dokučiti srž svakog planinskog problema. Svakako uključujući i nakurnjak.

Oko njegovog porijekla mišljenja su podijeljena. Jedni tvrde da je nakurnjak na Bjelašnici star koliko i stećak, dok drugi zagovaraju mišljenje da je nakurnjak na Bjelašnicu stigao sa Čemerna kod Gacka i da je na Bjelašnici toplo i objeručke primljen. I da se još dâ naći na Kupreškoj visoravni, što je lako vjerovatno jer i tamo zna hladan vjetar zapuhati kao malo gdje drugdje. Na Bjelašnici se odomaćio vrlo brzo i postao sastavni dio lokalnog folklora, pa su ga, kažu, djevojke u ruhu nosile kad bi se udavale. Pleo se u svim bojama i dezenima, a beli je među djevojkama bilo i takmičenja koja će svome dragom ljepši nakurnjak isplesti. Postupak uzimanja mjere se zvao dirlikanje. Bez dirlikanja bi mu dužina bila pletena po želji pletilje, a korisnik bi ga poslije prilagođavao mjeri.

Do sada nije zabilježeno da je nekad ispleten prekratak i pretijesan nakurnjak, pleli su se uglavnom brojevi od XL do XXL. Zbog toga što slično izgledaju, neki su skloni današnji kondom nazvati modernom verzijom nakurnjaka, međutim, funkcije jednog i drugog se suštinski razlikuju da se nikako ne mogu porediti. U planinarenju je do sada kondom bio upotrebljiv jedino kao ambalaža prilikom transporta domaće sarme i nikad nije doživljavan kao dio obavezne alpinističke opreme.

Da bi se navukao kondom, prvo se, je li, mora skinuti nakurnjak, a varijanta u kojoj bi se kondom nosio kao potkošulja ispod vunenog nakurnjaka nije nikad bila na razmatranju u planinarskom domu Stanari na Bjelašnici.

Nisvet Džanko-Magazin DANI

(bosanska verzija)

Slučaj Mašić: Svjedoci potvrdili druženja profesora i studentkinja

Svi na fakultetu su znali da lijepe djevojke za prolaz trebaju ili spavati sa profesorom Golićem ili “platiti”. Ja sam odlučila da “platim”, izjavila je ****gićeva, kojoj je tuzlansko tužilaštvo  dalo imunitet …

Jasminu Mašiću sam platila 800 KM za test iz predmeta ekonomska politika kod profesora Bajre Golića i urađeni test podmetnula na ispitu i dobila osmicu. Rečeno mi je da moram i usmeno odgovarati a Mašić mi je tražio još 700 KM kako bi mi osmica bila upisana na usmenom. Nisam imala taj novac i pala sam na ispitu. Ovo je izjavila studentica 4. godine tuzlanskog odjeljenja Pravnog fakulteta Sarajevo  **lma ****gić na suđenju Jasminu Mašiću, optuženom za posredovanje u korupciji i navođenju na prostituciju. ****gićeva je izjavila da je Mašić, kojeg je Vlada TK angažovala da prevozi sarajevske profesore u Tuzlu, bio blizak sa Golićem i da mu je često asistirao na ispitima iako je i sam student. “Svi na fakultetu su znali da lijepe djevojke za prolaz trebaju ili spavati sa profesorom Golićem ili “platiti”. Ja sam odlučila da “platim”, izjavila je ****gićeva, kojoj je Kantonalno tužilaštvo Tuzla dalo imunitet od krivičnog gonjenja. Branilac optuženog Mašića, Tomislav Ljubić, tokom unakrsnog ispitivanja potencirao je da je neznanje ****gićeve razlog za konstruisanje priče o plaćanju ispita. Mašićev kum Ivo Antić, inače zaposlen u MUP-u TK, potvrdio je postojanje veze između studentica i sarajevskih profesora. Potvrdio je da je profesora Zdravka Lučića, Sanjina Omanovića i Bajru Golića viđao u društvu studentica u motelu “Jet star” u Živinicama i restoranu “Plaža” na jezeru Modrac.

Nastavak:

Saslušanjem dvojice posljednjih svjedoka, sekretara u Vladi TK Envera Ćosićkića i studenta Murisa Avdića, pred Opštinskim sudom u Tuzli jučer je završen dokazni postupak u suðenju Jasminu Mašiću, optuženom za navoðenje na prostituciju i uzimanje i davanje mita u velikoj aferi na tuzlanskom odjeljenju Pravnog fakulteta u Sarajevu. Ćosićkić je posvjedočio o dobrim odnosima Mašića sa sarajevskim profesorima dok je Avdić potvrdio navode iz optužnice da je optuženom dao 1.000 KM i indeks da mu „sredi“ ispit kod profesora Bajre Golića. Avdićev indeks pronađen je u pretresu Mašićevog stana. Svjedok je u meðuvremenu, kako je kazao, otišao da radi u Afganistan i nije se pojavljivao na fakultetu. Više puta je Mašića kontaktirao iz Afganistana a on mu je obećavao da će sve biti u redu. Optuženi je i iz pritvora, preko svog prijatelja, pokušao Avdića ubijediti da ne svjedoči o davanju novca za sreðivanje ispita, tražeći od njega da kaže kako je novac dao za upisninu. Iznošenje završnih riječi tužioca i odbrane u procesu protiv Mašića zakazano je za 11. mart.

p.s.

Ne zna se ko je gori u ovoj situaciji. Oni koji neće da uče pa plaćaju ispite ili gramzivi profesori koji zarad’ par hiljada maraka stavljaju svoj dignitet u pitanje!

Pa sad ti dođi sutra ljekaru koji se ‘prošvercovao’ na faksu da te liječi. Neka te tuži sudija koji ne zna ni beknut’ među rajom. Taj koji ima 1.000 KM za platiti ispit, njemu i ne treba diploma. Taj ima para za otvoriti biznis i bez fakulteta. Bolje raditi bez trunke savjesti i časno neki posao nego dijeliti pravdu (PRAVO) sutra na nekom od sudova u BiH ili liječiti ljude (MEDICINA) kao nadriljekar!sm-ms Ama, sve njih treba namlatit’ ko vola!!!

Definicija braka

brak_2Crkvena:
– Brak je religijski čin, u kojem dobivamo jednog razapetog više i jednu djevicu manje.

Pravna:
– Brak je doživotna robija u kojoj osuđeni može biti oslobođen samo zbog lošeg vladanja.

Životna:
– Nijedna žena ne dobije ono čemu se nada, nijedan muškarac se ne nada onome što dobija.

Matematička:
– Zbir gnjavaže, oduzimanja slobode, množenja odgovornosti, dijeljenja love.

Vojna:
– Jedini rat u kojem spavamo s neprijateljem.

Filozofska:
– Brak je mjesto gdje se uzajamno dijele i rješavaju problemi, koje, doduše, ne bismo ni imali da nismo oženjeni.

Obrezani penis vs. neobrezani

Dok se neki jedva nose s frustracijama koje im je donio obrezani penis neke mu žene ne mogu odoljeti. Šta god se pričalo – mišljenja su podijeljena! nagost

Za one koji ne znaju ako takvih uopšte ima, cirkumcizija ili obrezivanje kožice penisa je postupak pri kojem se odstranjuje dio kožice pri vrhu penisa. Razlozi za obrezivanje mogu biti religiozni ili medicinski! Naime, neki imaju probleme sa prevlačenjem kožice penisa (fimoza) jer im to uzrokuje bolove i potrebno je dio kožice odstraniti. Zahvat se u većini slučajeva obavlja u ranom djetinjstvu. Rijetko kada se to radi kod odraslog muškarca. A razlog može biti i estetski.

 Postoje mnoga nagađanja oko toga da li obrezivanje ima utjecaj na seksualni užitak kod muškarca ali i žene.

Jedni tvrde da se obrezivanjem uklanja izvjestan postotak tkiva penisa i da zato obrezani muškarci imaju smanjenu osjetljivost penisa za vrijeme snošaja jer stalna izloženost glavića kod obrezanih muškaraca s vremenom uzrokuje da ud postane manje osjetljiv na dodire…

Negdje se može pročitati i da prepucij (kožni nabor koji prekriva glavić penisa) ima puno živčanih svršetaka koji su osjetljivi na pritisak, održava glavić penisa vlažnim a dodatna koža pruža dodatni užitak pri odnosu i masturbiranju.

Neke su studije pokazale da se kod muškaraca kojima je obrezivanje izvršeno nakon što su bili spolno aktivni, užitak nakon toga smanjio no to je možda zato jer su bili svjesni svega, što nije slučaj u ranom djetinjstvu. Neki muškarci obrezivanje dožive kao frustraciju i kompleks a neki ne…

Ne postoje studije koje su dokazale povezanost ženskog orgazma i obrezivanja kod muškaraca.

Ima žena kojima je obrezani penis privlačniji, zbog estetike ali i higijenskih razloga. Ima i onih kojima nije. Sve je pitanje ukusa i preferiranja a nekima je svejedno.